Naširoko se smatra da je ruski predsednik Vladimir Putin očekivao da će njegove trupe brzo da napreduju u svojoj invaziji na Ukrajinu i svrgnu vlasti u Kijevu za nekoliko dana. Umesto toga, njegove snage su uvučene u produženi konflikt koji ne pokazuje znakove posustajanja

Američki Institut za proučavanje rata još je početkom marta objavio kako se ruska strana priprema na dug sukob, a u maju predvideo da će ukrajinske snage u oblasti Harkova “verovatno uskoro da napreduju ka ruskoj granici” te da ruske snage možda neće moći da ih spreče da do nje i stignu “čak ni sa dodatnim pojačanjem”.

REKLAME- OSTATAK ČLANKA U NASTAVKU:

Pre dve nedelje je direktorka Američkih nacionalnih obaveštajnih službi Avril Hejns rekla da Sjedinjene Države veruju da se Putin sprema za dugotrajan sukob u Ukrajini i upozorila da ruska pobeda u Donbasu možda neće okončati rat.

– Putin želi da prenese sukob u Pridnjestrovlje, područje Moldavije koje se otcepilo 1990. – rekla je Hejns.

Zašto se strahuje od produženog konflikta?

Očekivani “blickrig” na Ukrajinu se nije dogodio. Nakon neuspeha na severu kod Kijeva, ruske snage su se pre više od mesec dana povukle iz tog regiona i fokusirale se na jug i istok, preciznije ključnu luku Odesu koja je nedavno napadnuta hipersoničnim projektilima i industrijski region Donbasa u kojem se nalaze separatistički regioni Donjecka i Luganjska čiju je nezavisnost Putin priznao uoči invazije.

Ali tamo se mučne borbe odvijaju napred-nazad, selo po selo, kako je to opisao “Dejli mejl”.

Rusi su do sada imali brojnih problema u invaziji, od – na prvom mestu – potcenjivanja Ukrajine i ukrajinske odbrane i otpora, nespremnosti svojih trupa, problema sa nabavkom zaliha, logistike i pada morala, ali i zbog napada na više frontova, korišćenja nebezbednih komunikacija – i to sve bez rezervnog “plana B”. Ne treba zaboraviti ni teške sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi, rusku vojnu opremu uništenu tokom invazije, te stalni pritok zapadnog naoružanja koji stiže u Kijev i sve ujedinjeniji zapadni blok.

Dok Ukrajini stiže novo naoružanje, zapadne sankcije – takozvana “kontrola izvoza” na strane komponente – dovele su do neaktivnosti dva velika ruska proizvođača tenkova, “Korporacije Uralvagonzavod” i “Čeljabinske fabrike traktora”, a zamenik američkog ministra finansija Voli Adejemo je rekao da zbog toga Rusija danas ima daleko manje tenkova nego na početku invazije, a ne može da ih napravi više.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine je objavio da je Rusija od početka sukoba izgubila oko 28.300 vojnika i 1.251 tenk. “Vašington post” je ocenio da su ovo najgori gubici koje je Rusija pretrpela od Drugog svetskog rata i da će najverovatniji ishod rata u Ukrajini biće “još jedan zamrznuti konflikt”.

Ali, zapadni mediji poput “Posta” nisu jedini koji su kritikovali neuspehe invazije. Dok su u nedavno dvoje ruskih novinara – Igor Poljakov i Aleksandra Mirošnikova – optužili Putina da je pokrenuo “jedan od najkrvavijih ratova 21. veka”, ratni dopisnik i Putinov propagandista Aleksandr Sladkov je u retkom priznanju ukazao na ruske muke u Ukrajini. On je na video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da se Rusija muči da ostvari značajne vojne dobiti u regionu Donbasa jer se sa ukrajinskim snagama bori “jedan na jedan”.

Sponsored Links:

Sladkov je rekao da je Putinova “specijalna vojna operacija” bila “sramotno neodlučna”, da ruske trupe “nisu mogle da izguraju ukrajinske snage” i da “prave podvig od nečega što bi trebalo da bude rutinsko”.

Njegovi komentari kao da potvrđuju procenu koju je jedan neimenovani američki zvaničnik izneo u ponedeljak. On je rekao, prenosi “Dejli mejl”, da ruski napori u Donbasu nisu doveli do bilo kakvog značajnog progresa i da su Putinove trupe i dalje suočene sa oštrim otporom ukrajinskih.

Zašto Pridnjestrovlje?
Moldavija je sve zabrinutija da bi Rusija mogla da protegne svoju invaziju na Ukrajinu i okomi se na sporni region Pridnjestrovlje koji Moskva podržava i na kojem se decenijama nalaze njenih oko 1.500 trupa. Nakon predsednice Moldavije Maje Sandu, i premijerka Natalija Gavrilica je nedavno rekla da “pozivaju rusku vojsku sa teritorije Pridnjestrovlja na povlačenje”.

Pridnjestrovlje je komad zemlje duž 400 km moldavsko-ukrajinske granice sa oko 500.000 stanovnika. Anton Barbašin, politički analitičar žurnala “Ridl”, istakao je da je ideja da Rusija želi da uspostavi geografsku vezu do Pridnjestrovlja “u diskursu bar od devedesetih”. Rusija je dugo nastojala da zadrži “džepove” uticaja u Istočnoj Evropi i nastavlja da podržava Pridnjestrovlje besplatnim prirodnim gasom. Majkl Kofman, stručnjak za Rusiju organizacije CAN, ocenio je da ruska vojska “nema kapacitet za takvu vrstu ofanzive”.

– Veoma je verovatno da će ona biti potrošena snaga nakon ofanzive u Donbasu – istakao je on.

Ipak, Pridnjestrovlje je blizu Odese, čije je osvajanje bilo među prioritetima ruskih ratnih planova. Odesa je udaljena oko 180. km od granice Pridnjestrovlja čija vojska, prema njihovim podacima, broji oko 7.500 vojnika, ali i 80.000 rezervista kojima, kako pišu tamošnji mediji, stižu pozivi za mobilizaciju.

Šta bi moglo dalje da se desi?
Mnogi analitičari su očekivali da će Putin iskoristiti svoje obraćanje na vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobede da ili ubedi domaću javnost nezadovoljnu teškim gubicima u pobedu ili eskalira rat i objavi masovnu mobilizaciju. Ali, Putin je umesto toga pravdao invaziju, navodeći da je Rusija bila primorana da uđe u rat zbog NATO.

On nije odao signal u kom pravcu ovaj rat vodi a pitanje da li će i kako Rusija okupiti više snaga za nastavak rata ostavio je – neodgovorenim.

“Bez konkretnih koraka za izgradnju nove sile, Rusija ne može da vodi dug rat, a sat počinje da otkucava neuspeh njene vojske u Ukrajini”, rekao je na “Tviteru” Filips O’Brajen, profesor strateških studija Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj.

Sponsored Links:

– Rusija nije dobila ovaj rat. Počinje da ga gubi – ocenio je Najdžel Gold Dejvis, bivši britanski ambasador u Belorusiji.

Strah od nuklearnog sukoba
Hejnsova je izjavila da strahuje u kojem će se smeru sukob razvijati narednih meseci, preneo je “ABS njuz”.

– Najverovatnija žarišta eskalacije u narednim nedeljama će biti sve veći pokušaji Rusije da se ispreči zapadnoj bezbednosnoj pomoći, odmazda za zapadne ekonomske sankcije ili pretnja režimu kod kuće. Verujemo da Moskva nastvlja da koristi nuklearnu retoriku da odvrati SAD i Zapad od povećanja ubojite pomoći Ukrajini i odgovori na javne komentare američkih i NATO saveznika koji ukazuju na proširene ciljeve Zapada u sukobu – navela je.

Sponsored Links:

– I dalje mislimo da Putin neće odobriti upotrebu nuklearnog oružja osim ako ne oceni da postoji egzistencijalna pretnja za državu ili ruski režim – dodala je Hejns, ukazujući da bi sledeći korak Putina moglo biti pokretanje velikih nuklearnih vežbi kako bi signalizirao Zapadu na povećane opasnosti njegove podrške Kijevu.

Putin je još napočetku invazije stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, a usled povećane zapadne podrške Kijevu Moskva je unazad iznosila manje-više prikrivene nuklearne pretnje.

Dok stručnjaci za spoljnu politiku smatraju da bi ruski predsednik razmotrio upotrebu nuklearnog oružja samo u slučaju ako oseća “egzistencijalnu pretnju” svojoj zemlji ili režimu, Brent Sedler, ekspert Fondacije Heritidž iz Vašingtona, ukazao je da bi Vladimir Putin mogao da upotrebi taktički nuklearni napad ako se njegova zemlja suoči sa “ogromnim vojnim porazom u Donbasu”.

Sponsored Links:

izvor: (informer.rs)