Čuveni srpski neurolog tvrdi: “Ovo piće razara srce i mozak tokom vrućina, ne unosite ga!

Prof. dr Ranko Raičević otkrio je koji je najbolji način za rashlađivanje..

“Ekstremne temperature smetaju svima jer na ovako visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih sudova koji shranjuju i mozak, srce, bubrege, odnosno sve vitalne organe. To loše podnose i najzdraviji pojedinci, a za ljude koji već imaju pojedina oboljenja vaskularnog sistema mozga, srca, ovakve temperature dodatno doprinose razvoju ozbiljnijih oštećenja.

Ako pričamo o mozgu, tu može da se razvije prvo hipoksija, nedostatak hranljivih materija i nedostatak krvotoka, pa dolazi do pada krvnog pritiska… još ako se ne uzima terapija kako treba”, objasnio je čuveni neurolog Ranko Raičević prilikom ranijeg gostovanja na TV Prva.

Napomenuo je da je važno ne boraviti na suncu od 10 do 16 časova kada je UV zračenje najjače, ali i dovoljno unositi vode dok traju vrućine.

“Treba uvek nositi flašu negazirane vode, obavezno negazirane, jer određeni joni iz gaziranog napitka ako se unesu u većim količinama, mogu da budu pokretači poremećaja srčanog ritma. Nisam protiv da mladi ljudi nekad popiju nešto gazirano, ali oni koji već imaju zdravstvene probleme, treba da vode računa. Strogo sam protiv alkohola u ovim okolnostima, jer to piće dodatno širi krvne sudove i smanjuje potrošnju kiseonika u mozgu i srcu. Aalkoholna pića na ovim ekstremnim temperaturama su posebno opasna, a najopasnija su ta takozvana žestoka alkoholna pića”, naglasio je načelnik Klinike za neurologiju VMA i predsednik Društva neurologa Srbije.

Kako je dodao, kada se tokom trospkih dana ujutru probudimo sa glavoboljom i to može biti izazvano vrućinama.

“Apsolutno, stvaraju se i uslovi za slabiji san, veoma je često prekidan buđenjem”. Njegov savet je da se nakon buđenja popije čaša vode.

Preporučio je i kako da se koriste klima uređaji. “Klima ima svoje mesto i ona služi rashlađivanju prostorija, a ne hlađenju i stvaranju uslova kao da smo u Oslu, a mi smo u suštini na Kipru. Da temperatura bude šest-sedam stepeni različita u odnosu na spoljašnju i da nam u prostoriji ne bude hladno ni toplo, već prijatno. Nažalost, svedoci smo da, kada uđete u neku prodavnicu, temperatura bude, ubeđen sam, 18 stepeni. Treba postepeno navikavati organizam na promenu temperature, zato se i kaže da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature treba da budu najviše pet, šest stepeni, a kod nas je običaj i 10, 15 stepeni razlike”.

(Espreso/blic žena/prenela PV)

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top