Ivanjdan, praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja, obeležava se 7. jula i duboko je ukorenjen u narodna verovanja. Ovo je dan kada, prema tradiciji, priroda ima posebnu moć, a određene biljke se beru kako bi donele zdravlje, ljubav i zaštitu od zla. Ali, pored blagodeti, postoji i niz običaja koje ne bi trebalo prekršiti – jer, veruje se, to može prizvati nesreću.
U srpskom narodu, Ivanjdan važi za jedan od najvažnijih letnjih praznika, bogat simbolikom, ritualima i narodnim običajima. Posebnu pažnju žene su oduvek posvećivale biljkama koje se beru baš tog dana – jer se veruje da upravo tada imaju najjaču lekovitu i magijsku moć.
Kantarion (gospina trava) je biljka koju treba ubrati rano ujutru na Ivanjdan i staviti je pod jastuk. Prema verovanju, devojkama će san otkriti budućeg muža, a svima doneti unutrašnji mir i zdravlje. Kantarion se takođe nosi u tašni, čuva u kući ili se od njega pravi ulje za zaštitu od negativne energije.
Ivanjsko cveće, venčići od poljskog bilja, koprive, peršuna i paprati, pletu se tog jutra i stavljaju na vrata doma. Smatra se da štite kuću i porodicu od uroka, bolesti i nesloge.
Kupanje u reci ili rosi na Ivanjdan ima simbolično značenje – veruje se da ispira sve loše iz prethodne godine i donosi novu snagu.
Šta ne treba raditi na Ivanjdan:
Ne valja prati veš, jer se veruje da to „pere sreću iz kuće“.
Ne treba spavati dugo tog dana, jer onaj ko prespava jutro Ivanjdana – ceo dan, pa i godinu, biće bezvoljan i usporen.
Ne sme se psovati i svađati, jer se tada „blagoslov pretvara u kletvu“.
Ne valja odbaciti venčiće sa vrata – čuvaju se do naredne godine, pa se tek tada spaljuju.